Tragovima starih putova: Oživljena baština i zaboravljene rute
Dobrodošli na tragove starih putova-oživljena baština! Istraživanje povijesnih komunikacija i oživljavanje zaboravljene svakodnevice.
Putniče, pred tobom je mreža stoljeća. Svaka staza kojom kročiš krije neispričanu priču o trgovcima, hodočasnicima i namjernicima koji su ovuda prolazili davno prije tebe. Naš cilj nije samo pratiti utabane trase, već oživjeti povijesnu svakodnevicu koja je pulsirala uz njihove rubove.
Od opasnosti koje su vrebale u sjenama i zaboravljenih „vještina preživljavanja“, do sudbina glasnika i hodočasnika koji su vlastitim koracima ispisivali povijest života na putu. Ovdje oživljavamo baštinu u njenom najizvornijem obliku. Istražite s nama prostore susreta gdje su se kroz muku i podvige ukrštali putovi kraljeva i seljaka.
KAKO ČUVAMO TRAGOVE?
MISIJA
Spašavanje zaboravljenih tragova prošlosti iz zagrljaja prirode i zaborava.
TRAGANJE
Istraživački rad temeljen na spoju arheologije i povijesti. Donosimo rezultate neposrednog terenskog rada na nepoznatim putovima.
CILJ
Preobraziti nevidljive povijesne putove u jasne vodiče za moderne istraživače i zaljubljenike u prošlost.
SVJEDOČANSTVA I ISTRAŽIVANJA
Srednjovjekovnu prethodnicu Jozefine ne bih zvao cestom, jer nije bila napravljena za kolni promet. Bio je to jahaći put, sudeći po povijesnim izvorima i po rijetkim tragovima koje znam.
Ja bih rekao da je put od Budima do Karlovca zapravo bio fluidna mreža puteva od sela do sela koja se neprestano modificirala – teško da je u tom otvorenom terenu postojao samo jedan pravi put (jeste li kada vidjeli stare karte Santijagovog puta?
— Stašo Forenbaher, arheolog
Postoje stotine kilometara starih putova koji, uz minimalna ulaganja, ponovno mogu povezati naša sela, gradiće i povijesne znamenitosti.
Naš cilj mora biti jasan: osposobiti te staze na što ‘primitivniji’ i prirodniji način, uz što manje intervencije u okoliš.
— Alen Čikada, stručnjak za zaštitu okoliša i aktivist poznat po svom radu na obnovi i zaštiti krških lokvi u Hrvatskoj, posebice u Istri
Smjer srednjovjekovnih cesta određuje se čitanjem dokumenata i slikovito rečeno, slaganjem „puzzli“. Iz izvora znamo da je cesta spajala neka mjesta, a putem je prolazila kroz šumu, doticala vinograd nekog svećenika ili hrast obilježen križem.
Zato su karte koje prikazuju samo opći smjer i glavna mjesta zapravo velika stvar, dok bi crtanje skroz preciznih ruta trenutno bilo puko izmišljanje.
— Silvija Pisk, povjesničarka
