
Kroz srednjovjekovne Sesvete prolazile su ključne prometnice, Magna strata i Via exercituale. Glavni krak via regis iz Teutonije račvao se kod Zagreba, a jedan smjer pratio je rutu preko sesvetskog područja dalje prema istoku. Preko Popovca i Sesveta, put se nastavljao prema Čazmi ili Zelini, oblikujući povijesni pejzaž ovog kraja.

Putniče, dok danas koračaš uređenim stazama, lako je zaboraviti da je nekada svaki korak izvan zidina utvrde bio kocka sa sudbinom. Blato do koljena, neprohodne šume u kojima sunce nikada ne dotiče tlo i vječni strah od onoga što vreba iza sljedećeg zavoja – to je bila svakodnevica onih koji su se usudili krenuti na put kroz srednjovjekovnu Hrvatsku. Od Velebita do slavonskih ravnica, putovanje nije bilo hobi, već umijeće preživljavanja.
Koracima starih Rimljana: Dionica Siscia – Poetovio
Jedno od najzanimljivijih iskustava do sada bio je obilazak sesvetske dionice antičke ceste Siscia – Poetovio u pratnji arheologa i povjesničara Damira Fofića. Cesta je prolazila preko doline potoka Kašina do naselja Gajec, te dalje nastavljala preko Belovara i Lužana prema Svetom Ivanu Zelini. Postojanje ceste dokazao je 1938. godine i arheolog Josip Klemenc u svojem djelu „Archaeologische Karte von Jugoslavien: Blatt Zagreb“.

Polazište kod zaboravljenog sesvetskog kaštela

U obilazak trase krenuli smo iz centra Sesveta, od župne crkve Svih Svetih gdje se nekad nalazio sesvetski kaštel. Sesvetska dionica ceste bila je u upotrebi do sredine 18. stoljeća. Iako ta dionica ceste na sesvetskom području uglavnom prolazi kroz šumu, još uvijek se dijelovi dionice raspoznaju na terenu.
Fofić nam je ukazao na nasip na kojem se nalazila cesta, ali i pokazao gdje je cesta prolazila u današnjem Novom Jelkovcu. Malo tko bi povjerovao da je između novoizgrađenih zgrada u Novom Jelkovcu prolazila stara cesta.
Kroz šumu do antičke Ville Rustice

Nakratko smo se odmaknuli sa modernih i asfaltiranih cesta, te kao pravi srednjovjekovni putnici hodali kroz šumu do cilja, a naš cilj je bio arheološki lokalitet Ville Rustice u Vurnovcu. Ovaj obilazak sesvetske dionice ceste pokazao je da cesta nije nestala, već se je i dalje vidljiva u krajoliku. Damir Fofić ispričao nam je da je trag te ceste moguće pratiti do Zeline.
Ritam putovanja naših starih
Zanimljivo je da su srednjovjekovni putnici prelazili tek 20 do 30 kilometara dnevno, ovisno o terenu i vremenu. Dionica od Sesveta do Zeline, koja se danas automobilom prijeđe za dvadesetak minuta, nekada je bila ozbiljan dio dnevnog puta. Prikupili smo zapise o najvećim izazovima s kojima su se nosili naši stari – od potrage za sigurnim konakom do susreta s neželjenim pratiteljima na cesti.
Zanima te kako je točno izgledala utvrda s koje smo krenuli na put?
