Vjerojatno većina posjetitelja Crikvenice ne zna da prije nego što je nastala današnja Crikvenica, njezini su stanovnici živjeli u naselju Kotor na obližnjem brijegu. Današnje ime Kotor potječe iz srednjeg vijeka. Prvi put se pod imenom Kotor spominje u 14. stoljeću kad su vlasnici Vinodola knezovi krčki, kasnije Frankopani.
Kako stići do Kotora?
U sam Kotor nije moguće doći automobilom. Tamo se stiže isključivo pješice. Automobil možete ostaviti na obližnjem parkiralištu. Odande do starog grada vodi stari kolni put.
Do Kotora možete stići i pješačkom stazom iz Crikvenice. Ta staza započinje iza Gradske sportske dvorane.
Povijest i očuvanje
Kotor je danas zaštićena kulturno-povijesna cjelina. Svojom nepristupačnošću ostao je sačuvan kroz stoljeća. Njegov izvorni izgled nije narušen novom gradnjom.
Putovi na Kotoru danas žive zahvaljujući suradnji Gradskog muzeja i komunalnog društva. Njihovo očuvanje počelo je od nule. Pokrenuli su ga Društvo Crikveničana i grupa entuzijasta koji su spasili putove od zaborava.
Pogled s vrha Kotora: Ostatci crkve sv. Jurja i obalu na kojoj je nastala današnja Crikvenica. FOTO: Darko Antolković
Crkva sv. Trojstva: Povijesno hodočasničko i sajamsko središte
Da je na ovom području doista riječ o mreži starih putova, potvrdio nam je i arheolog Ranko Starac. To vrijedi i za treći put. On vodi od Kotora do crkve sv. Trojstva.
Kako navodi Ranko Starac u svom znanstvenom radu „Kulturno-povijesna baština sela Kotor“, koji se u cijelosti može pročitati na portalu Hrčak, prema pučkoj predaji crkva sv. Trojstva bila je omiljeno hodočasničko mjesto vjernika s primorskih strana, ali i onih iz grižanskih zaselaka.
O njoj nema sačuvanih arhivskih podataka, pa ne znamo ni osnovne činjenice o njezinim upraviteljima.
Ostatke crkve sv. Trojstva danas prati informativna ploča koja posjetiteljima približava njezinu povijest. FOTO: Darko Antolković
Svakako je bila riječ o redovničkoj crkvi oko koje su se, prema predaji, održavali sajmovi. O njoj su brinuli ili franjevci, sve do prestanka njihova upravljanja Kotorom, ili crikvenički pavlini do ukinuća njihova reda.
Svjedoci vremena pod vedrim nebom: Pozitivan primjer s terena
Upravo ova bogata slojevitost – od srednjovjekovnih korijena preko hodočašća pa sve do starih sajmova čini Kotor idealnim mjestom za pozitivan primjer revitalizacije starih putova. Ono što ovaj lokalitet danas izdvaja jest činjenica da njegova obnova nije ostala zaključana u muzejima ili arhivima. Ona se živi i osjeća na terenu, pod vedrim nebom, na svakom koraku ovih starih putova.
Dugogodišnji trud rezultirao je time da su ovi stari putovi danas prohodni, očišćeni, označeni i održavani. Stoljetni suhozidi (gromače), koji prate putove, ponovno su ugledali svjetlo dana. Ovdje obnova ne znači betoniranje i narušavanje vizure, već pažljivo ručno čišćenje raslinja i vraćanje starih putova u njihovo izvorno, funkcionalno stanje.
Uredno održavane staze i jasna signalizacija na račvanju putova na Kotoru. FOTO: Darko Antolković
Kao što se vidi na fotografijama s terena, pješake danas dočekuje jasna i nenametljiva signalizacija. Ona se uklapa u okoliš i sigurno vodi posjetitelje kroz lokalitet. Čist put i obnovljeni suhozidi šalju snažnu poruku: naša povijesna pješačka infrastruktura resurs je za moderni cjelogodišnji turizam.
“U mreži putova” – pozitivan primjer za istraživanje i obnovu
Svaki uspješan rad na terenu mora imati čvrste temelje u znanju, a crikvenički primjer tu drži sam vrh. Kada govorimo o starim putovima Vinodola i Kotora, stručne crtice iz povijesti savršeno se nadopunjuju s jednom od najvažnijih publikacija izdanih o starim putovima. Katalog izložbe “U mreži putova” (urednika Tee Rosić i Stjepana Špalja, u izdanju Muzeja Grada Crikvenice) bez sumnje je najbolji regionalni vodič o starim putovima koji je napravljen za određeni prostor u Hrvatskoj.
Naslovnica kataloga „U mreži putova“ – najboljeg regionalnog vodiča za stare putove Vinodola.
Katalog “U mreži putova” nije tek puki povijesni pregled; on je vizionarski priručnik. Kroz precizne karte, stare zapise i etnografska istraživanja, on nam dokazuje kako je Vinodol bio premrežen putovima koji su ljudima s brijega značili život, trgovinu i vjeru. Za svakoga tko se bavi revitalizacijom, ovaj je rad odličan priručnik i dokaz kako se jedna zanemarena tema može obraditi na stručnoj, a opet pristupačnoj razini. Publikacija može poslužiti kao gotova podloga za revitalizaciju putova na navedenom području te njihovo uključivanje u turističku ponudu. Digitalno izdanje ovog kataloga može se besplatno preuzeti na stranicama pod Izdanja Muzeja Grada Crikvenice i trebalo bi poslužiti kao uzor cijeloj Hrvatskoj.
Publikacija je nastala u sklopu istoimene izložbe koja je obrađivala temu starih putova, staza i cesta Vinodola. Više o samom konceptu i povijesnoj pozadini ove važne teme možete saznati na stranicama Muzeja Grada Crikvenice o izložbi U mreži putova. Izložba je bila postavljena u razdoblju od 11. srpnja 2018. do 28. veljače 2019. godine, no njezini rezultati i danas predstavljaju ključnu točku za istraživače i entuzijaste na terenu. Autori izložbe Stjepan Špalj i Tea Rosić te stručna suradnica Mirela Slukan-Altić obradili su stare putove nastale u razdoblju od 17. do kraja 19. stoljeća.
Istraživanje je obuhvatilo prostor od Drivenika do Bribira, s pripadajućim priobaljem i zaleđem. Na izložbi su prikazane glavne dionice koje su u navedenom razdoblju predstavljale žile kucavice gospodarskog i društvenog života Vinodola i njegova priobalja.
Dio postava izložbe „U mreži putova“ u Muzeju Grada Crikvenice, koja je po prvi put na jednom mjestu sustavno prikazala povijesne žile kucavice Vinodola FOTO: Muzej Grada Crikvenice
Putokaz za druge krajeve Hrvatske
Revitalizacija Kotora dokazuje da stari putovi nisu samo staze za šetače. Oni su živa poveznica s našim identitetom, prostor za rekreaciju i turistički adut za cjelogodišnji turizam.
Crikvenički primjer nam šalje jasnu poruku: uz jasnu viziju, poštovanje struke i trud na terenu, zaboravljeni pješački i hodočasnički putovi mogu ponovno postati žive žile kucavice naših mjesta. Kotor iznad Crikvenice nije samo lijepa šetnica — on je model koji možemo preslikati diljem Hrvatske.
Pročitajte više o zaboravljenoj mreži putova
Želite li saznati kako entuzijasti i istraživači diljem Hrvatske tragaju za starim putovima te kako slični projekti vraćaju život zaboravljenim krajobrazima?