FOTO: Anđelko Vrbanek
Stari put kroz Draganićku šumu danas je gotovo nestao iz krajolika. Njime se još u srednjem vijeku putovalo iz Zagreba prema Modrušu i Senju. Nekada važna prometnica koja je povezivala kontinentalnu Hrvatsku s jadranskom obalom tijekom stoljeća je izgubila svoju izvornu funkciju, a njezini su tragovi prekriveni šumskim raslinjem, novijim putovima i suvremenom infrastrukturom.
Tragovi stare ceste kroz Draganićku šumu
Slijedom zapisa povjesničara Radoslava Lopašića da je stari put od Griča prema Modrušu još u 14. stoljeću prolazio kroz draganićku šumu, pokušali smo saznati postoje li i danas vidljivi tragovi te važne srednjovjekovne prometnice. Riječ je o starom putu koji je povezivao Zagreb, Modruš i jadransku obalu, odnosno luku u Senju, te stoljećima predstavljao jednu od važnijih komunikacija između kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske.
Svjedočanstvo istraživača Anđelka Vrbaneka
Istraživanje starih komunikacija i povijesnih putova često nas vodi u duboke šume u kojima su nekadašnji trgovački i hodočasnički pravci danas svedeni na poljske i šumske staze. Tragovi ove stare ceste na području Draganića i Karlovca sačuvani su od potpunog zaborava ponajprije zahvaljujući istraživanju Anđelka Vrbaneka iz Udruge „Zraka“ iz Draganića, koji je poznate lokalitete i dijelove trase usporedio s kartografskim prikazima iz 18. stoljeća. Zbog poštivanja autorskih prava izdavača karte nisu dio priloga.
Premda su tijekom vremena izgrađene nove prometnice, a dio nekadašnjeg puta presječen suvremenom infrastrukturom, brojni terenski tragovi, lokalna predaja i povijesni izvori upućuju na to da se dijelovi srednjovjekovne trase i danas mogu pratiti na području Draganićke šume, Orlovačke šume, Kamenskog i Dubovca. U nastavku donosimo pregled dosadašnjih saznanja, svjedočanstva istraživača te lokalitete koji pomažu rekonstruirati nekadašnji put iz 1394. godine.
Put iz Zagreba prema Modrušu i Senju 1394. godine
Kadar iz dokumentarnog videozapisa “DRAGANIĆKA POVIJEST” koji prikazuje povijesnu rekonstrukciju i baštinu Plemenite općine Draganić.
Ova povijesna trasa iz 1394. godine predstavljala je ključnu prometnu žilu kucavicu koja je povezivala Zagreb s jadranskom obalom, točnije s lukom u Senju. Takvi putovi imali su važnu ulogu u trgovini, hodočašćima i svakodnevnom prometu srednjovjekovne Hrvatske. Više o tome pisali smo u članku Putovanja u srednjem vijeku.
Kako navodi Anđelko Vrbanek, put u Draganićkoj šumi danas presjeca kanal Kupa – Kupa, te dalje nastavlja kroz Orlovačku šumu s pretpostavkom do utvrde Orlica. Na drugoj obali rijeke Kupe je naselje Kamensko i stari Pavlinski samostan. No, postoji mogućnost da je ista izlazila na naselje Gradac pa nastavila naseljem Banija.
Goran Majetić o mogućoj trasi prema Kamenskom i Dubovcu
Tragom ovih informacija, pitali smo Gorana Majetića, istraživača karlovačke povijesti, zna li možda gdje cesta iz draganićke šume izbija prema Dubovcu. Njegov odgovor donosi važne smjernice.
Prema riječima Gorana Majetića, još krajem 1990-ih jedan mu je stariji Karlovčanin pokazao trasu navodne stare rimske, a potom i srednjovjekovne ceste koja je iz smjera Draganića vodila prema Kamenskom. Kod Kamenskog se rijeka Kupa prelazila čamcima, a kasnije vjerojatno i skelom, dok je cesta na području današnjeg Orlovca presijecala pravac današnje prometnice Karlovac – Rečica – Šišljavić – Kupčina – Lasinja.
Majetić smatra da je takav smjer pružanja logičan jer je Kamensko potvrđen antički lokalitet od kojega su se važni prometni pravci nastavljali prema Petrovoj gori i dolini Mrežnice. Prema njegovoj procjeni, cesta od Draganića prema Kamenskom, kao dio komunikacije iz Zagreba prema Jadranu, koristila se sve do početka 18. stoljeća, a moguće je da je izgubila na važnosti već krajem 16. stoljeća nakon izgradnje Karlovca.
Također ne isključuje mogućnost postojanja sporednog srednjovjekovnog pravca koji je prema Dubovcu vodio preko Mahična, Brodaraca, Jelse i Borlina.
Spomen-ploča „Stara cesta“ i Majka Božja u šumi
Fizičke tragove ove stare prometnice dodatno je obilježio i gospodin Dragutin (Dado) Županić, zaljubljenik u starine (vjerojatno upravo onaj stariji Karlovčanin kojeg u svom svjedočanstvu spominje i Goran Majetić). Županić je u prošlom stoljeću postavio spomen-ploču „Stara cesta“ s natpisom:
„Ova stara cesta je 1394. godine povezivala Zagreb sa morem. Draganić – Orlica – Gradac – Modruše – za Senj.“
Nedaleko od te ploče, uz samu prometnicu koja spaja karlovačko naselje Orlovac i Rečicu, Dragutin Županić je uredio okoliš i postavio kip Blažene Djevice Marije. Mjesto nosi naziv Majka Božja u šumi. To je mjesto bilo hodočasnički punkt kojim su prolazili hodočasnici iz Rečice u Draganić i obrnuto.
Ključne točke starog puta
Zalazak sunca iza kapelice sv.Trojstva u Bencetićima. FOTO: Branko Rožman
- Početak rute: Put se u Draganiću spušta od kapelice sv. Trojstva u Bencetićima.
- Sjecište s modernom infrastrukturom: Cesta presijeca današnju državnu cestu (D1) kod benzinske postaje Petrol, te nastavlja dalje u šumu.
- Alternativni pravci prema sjećanjima mještana: Stariji mještani svjedoče da se put u šumi račva – jedan krak vodi prema Orlici (Dubovcu), a drugi prema Rečici, Kamenskom i Stjeničnjaku.
Sakralna i arheološka baština uz trasu puta
Duž pretpostavljene trase stare ceste nalaze se brojni sakralni, arheološki i povijesni lokaliteti koji svjedoče o njezinoj nekadašnjoj važnosti.
Pogled na povijesnu župnu crkvu sv. Jurja u Draganiću, koja se na ovom položaju (Šipku) prvi put spominje u dokumentima iz 1334. godine. FOTO: Branko Rožman
- Kapelica sv. Trojstva (Bencetići, Draganić) – početna točka rute.
- Kapelica sv. Antuna (Šebreki) – nekadašnja crkva danas je obilježena križem.
- Crkva sv. Jurja (Šipak/Budrovci) – župna crkva povijesnog draganićkog područja.
- Crkva sv. Magdalene (Guci/Pesak) – drvena crkva premještena početkom 18. stoljeća.
- Imanje Peharnik Hotković – posjed koji je 1497. godine ban Frankopan darovao Valentinu Hotkoviću (isprava na glagoljici).
- Markova glavica – arheološki lokalitet poznat po nalazu mača tipa Mörigen iz 8./7. stoljeća pr. Kr.
- Mirkovo polje – posjed koji se u povijesnim izvorima spominje već početkom 13. stoljeća.
Zaključak: mogu li se danas pratiti tragovi srednjovjekovne ceste?
Ovaj zaboravljeni povijesni pravac ne bi smio ostati zapisan samo u povijesnim knjigama i na blogovima entuzijasta. Označavanje cjelovite trase, postavljanje informativnih ploča na ključnim točkama te njezino pretvaranje u tematsku pješačku ili biciklističku stazu stvorilo bi novi sadržaj u kulturnoj i turističkoj ponudi Draganića i Karlovca. Slični primjeri revitalizacije povijesnih komunikacija već postoje u Hrvatskoj, poput projekta obnove starih putova prema Kotoru iznad Crikvenice, o kojem smo ranije pisali.
Revitalizacija ove srednjovjekovne ceste, u suradnji s lokalnim udrugama i turističkim zajednicama, povezala bi bogatu sakralnu baštinu, arheološke lokalitete u jedinstvenu povijesnu priču – pretvarajući nekadašnju trgovačku žilu kucavicu u modernu zelenu magistralu kulturnog turizma. Iako je veći dio stare ceste kroz Draganićku šumu danas prekriven novijim šumskim putovima i prometnicama, brojni terenski tragovi, lokalna predaja i povijesni izvori potvrđuju njezino nekadašnje značenje.
Daljnja istraživanja mogla bi preciznije utvrditi trasu jedne od važnijih srednjovjekovnih komunikacija između Zagreba, Modruša i Senja. Kako promašeni putokazi i zapuštene staze utječu na istraživanje upravo ovakvih vrijednih povijesnih komunikacija, pročitajte u našem osvrtu o važnosti kvalitetne signalizacije i održavanja starih putova.
Više o prošlosti Draganića, njegovim znamenitostima i povijesnoj baštini pogledajte u sljedećem videoprilogu: