FOTO: Edo Mešić
Ostaci rimskih cesta predstavljaju jedno od najvažnijih svjedočanstava antičke prometne mreže na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Njihova istraživanja posljednjih godina donijela su nove spoznaje o trasama kojima su se Rimljani kretali nakon osvajanja ovih prostora.
Jedno od značajnijih novijih otkrića zabilježeno je na planini Konjuh kod Kladnja, gdje su tijekom arheoloških istraživanja potvrđeni ostaci dionice rimske ceste. Istraživanja su ujedno razjasnila razliku između rimskih cesta i kasnijih osmanskih karavanskih putova koji se na pojedinim dionicama pružaju istim prostorom.
Otkriće rimske ceste na Konjuhu
Na planini Konjuh pronađena je cesta iz rimskog doba. S prijevoja Stara Karaula, na cesti Sarajevo – Tuzla, pružala jugoistočnim obroncima planine i spuštala prema Kladnju.
Prva faza istraživanja starih prometnih komunikacija na Konjuhu provedena je od lipnja do rujna 2020. godine u organizaciji Odsjeka za historiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Tijekom istraživanja na više su mjesta pronađeni dijelovi ceste čiji je kameni kolnik gotovo u potpunosti razoren. Na mnogim lokalitetima ostali su samo tragovi trase. Na lokalitetima Dobra Voda i Vojnik u cijelosti ili djelomično sačuvani su dijelovi ceste u vrlo dobrom stanju.
Trasa i značaj rimske ceste
Prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama o rimskoj cestogradnji na području Bosne i Hercegovine, novootkrivena cesta na Konjuhu potječe iz 1. stoljeća. Imala je prvenstveno vojnu, a zatim i gospodarsku ulogu u Rimskom Carstvu na području današnje Bosne i Hercegovine.
Scena iz video priloga: Turističko-povijesna rekonstrukcija s rimskim vojnicima i kočijom na dionici ceste kod Kladnja. FOTO: RTVTK
U Kladnju se cesta račvala u dva smjera. Jedan je vodio dolinom rijeke Drinjače prema rijeci Drini, a zatim uzvodno prema Savi i gradovima tadašnje rimske provincije Panonije. Drugi je vodio preko današnjih naselja Brateljevići i Pauč do lokaliteta Pekara, danas poznatog kao Muška Voda.
Nakon propasti Rimskog Carstva u 5. stoljeću cesta se nastavila koristiti tijekom srednjeg vijeka i u osmanskom razdoblju. Osmanlije su uz postojeće putove za svoje potrebe gradili i nove. Jedan od njih je i karavanski put koji je vodio od Kladnja prema Brateljevićima, drugi je povezivao Kladanj – Buševo – Vranovići – Tuholj, a treći Tuholj – Miljkovac – Stupari. Tijekom istraživanja utvrđene su i trase tih putova.
Očišćeni kameni kolnik osmanskog karavanskog puta na lokalitetu Buševo. FOTO: M. Imamović
Prof. Enver Imamović istaknuo je da je Rim odmah nakon osvajanja prostora današnje Bosne i Hercegovine započeo gradnju cesta. Njihov je cilj bio povezati jadransku obalu sa srednjom Europom. Već početkom 1. stoljeća izgrađeno je pet cesta ukupne duljine veće od 400 kilometara. Dodao je kako su dosadašnja istraživanja u velikoj mjeri odredila njihove trase, ali da su novija istraživanja otkrila do tada nepoznate ostatke ceste koja je prolazila preko planine Konjuh iznad Kladnja, u blizini suvremene ceste Sarajevo – Olovo – Kladanj – Tuzla.
Istraživanja na Konjuhu
Prema riječima profesorice Imamović, istraživanje je započelo zbog pretpostavke ranijih istraživača Esada Pašalića i Ive Bojanovskog da je rimska cesta dolazila iz pravca Olova, preko prijevoja Stara Karaula, spuštala se prema Kladnju te se odatle jednim krakom vjerojatno nastavljala prema Srebrenici. Do tada na Konjuhu nisu bila provedena sustavna terenska istraživanja starih prometnica.
Pogledajte kako danas izgleda trasa drevnog puta:
Jedna od početnih točaka istraživanja bio je lokalitet Miljkovac, na kojem je bila postavljena tabla s natpisom “rimska kaldrma”. Terenskim istraživanjem utvrđeno je da nije riječ o rimskoj cesti, nego o osmanskom karavanskom putu.
Osmanski karavanski put na lokalitetu Miljkovac – zatečeno stanje prije stručne identifikacije. FOTO: M. Imamović
Pronalaženje rimske ceste
Nakon toga istraživanje je nastavljeno razgovorima sa starijim stanovnicima te djelatnicima Zaštićenog pejzaža Konjuh i JP Šume TK koji dobro poznaju teren. Na temelju novih informacija pronađeni su lokaliteti Metaljka i Dobra Voda, gdje su otkriveni ostaci rimske ceste, opisuje prof. Imamović tijek istraživanja.
Na lokalitetu Dobra Voda kameni je kolnik u velikoj mjeri bio prekriven šumskim raslinjem, dok na Metaljki prije čišćenja nisu bili vidljivi jasni ostaci prometnice. Tek nakon uklanjanja raslinja i stručne analize utvrđeno je da se radi o rimskoj cesti.
Razlikovanje rimskih i osmanskih putova
Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenim radovima u kojima se jasno razlikuju rimske ceste od osmanskih karavanskih putova.
Na Konjuhu su kao rimske prometnice utvrđeni lokaliteti Metaljka (Vrh) i Dobra Voda, dok su lokaliteti Miljkovac, Paljevac i Buševo identificirani kao osmanski karavanski putovi. Time je potvrđeno da kaldrma na Miljkovcu nije rimskog, nego osmanskog podrijetla.
Istraživanje je također pokazalo da su od kraja 19. stoljeća, tijekom austrougarske uprave pa sve do danas, u okolici Kladnja građene nove prometnice koje se na pojedinim dionicama pružaju trasama nekadašnjih rimskih cesta ili osmanskih karavanskih putova.
Kartografski prikaz dionica i lokaliteta obuhvaćenih istraživanjem stručnog tima Tuzlanskog univerziteta. Kartografsko-informatička obrada: M. Imamović, B. Omerčević, A. Imamović i E. Imamović.
Objavljivanje rezultata
Rezultati istraživanja rimske ceste objavljeni su 2021. godine u znanstvenom časopisu Studia Universitatis Hereditati, čiji je izdavač Sveučilište na Primorskem u Kopru te u časopisu Historijska misao. Iste godine otkriće je predstavljeno javnosti u okviru Ljetnog univerziteta u Tuzli.
Video prilog o otkriću rimske ceste na Konjuhu pogledajte ovdje:
Tko je sve sudjelovao u istraživanju?
U istraživanju sudjelovali su: Doc. dr. Mersiha Imamović, voditeljica projekta; Prof. emeritus dr. Enver Imamović, konzultant; Prof. dr. Bego Omerčević, konzultant; apsolventi Odsjeka za historiju Nermina Bikić, Amina Parlić i Sedin Bedak sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Ova vrsta terenskih istraživanja zahtijeva saradnju i pomoć kolega sa drugih institucija. Među njima bili su: Prof. dr. Irena Lazar i Prof. dr. Zrinka Mileusnić sa Univerziteta Primorska u Kopru; Prof. dr. Snežana Božanić sa Univerziteta u Novom Sadu; Doc. dr. Melinda Botalić i asist. Amela Mulahmetović sa Univerziteta u Tuzli; Muzej istočne Bosne Tuzla i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.
Projekt je ostvaren uz pomoć djelatnika Zaštićenog pejzaža Konjuh, JP Šume TK, brojnih volontera te uz financijsku potporu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i organizacije CISP.
Pročitajte i ovo: Saznajte kako izgleda uspješan primjer obnove i čišćenja povijesnih putova na Kotoru iznad Crikvenice!