FOTO: Facebook stranica Vesela Straža – Crkvina
Je li u srednjovjekovnoj crkvi pokraj Vesele pronađena bosanska kraljica?
Stari putovi često vode do zaboravljenih gradova, crkava i utvrda. Ponekad nas dovedu i do mjesta koja desetljećima zaokupljaju povjesničare i arheologe. Jedno od takvih mjesta nalazi se kod Vesele nedaleko od Bugojna, gdje su istraživanja srednjovjekovne crkve otvorila pitanje koje ni danas nema konačan odgovor – je li upravo ondje pronađen grob jedne od bosanskih kraljica?
Satelistka snimka terena prikazuje usku dolinu potoka Pršljanica i strateški položaj povijesnih lokaliteta. FOTO: Google Maps
Crkvine su smještene u uskoj dolini između planinskih masiva Garačkih i Veseoških podova. Kroz nju protječe potok Pršljanica, a dolinom prolazi i stari put koji je tijekom srednjeg vijeka povezivao unutrašnjost Bosne s dalmatinskim komunama na Jadranu. Tim su putem stoljećima prolazile karavane natovarene olovom, srebrom, željezom, voskom, medom, kožom, vunom. U suprotnom smjeru stizali su sol, maslinovo ulje, vino, riba, luksuzne tkanine i druga roba iz mediteranskog svijeta. Više o povijesti lokaliteta i trgovačkog puta može se pročitati u znanstvenom radu Ante Škegre „Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne”
Nedaleko od Crkvina, na stjenovitom uzvišenju Gradac, uzdizala se srednjovjekovna utvrda Vesela Straža. Sa svojih je položaja nadzirala važne trgovačke pravce koji su preko Uskoplja, Kupresa, Livna i Klisa vodili prema Splitu, Trogiru i drugim dalmatinskim gradovima. Arhivski izvori svjedoče da su trgovci i poduzetnici povezani s Vesele Straže tijekom prve polovice 15. stoljeća intenzivno poslovali s dalmatinskim komunama.
Koliko je ovaj put bio važan govori i događaj iz 1456. godine, kada je upravo ispod Vesele Straže opljačkan karavan dubrovačkih trgovaca koji je iz Fojnice prevozio srebro. Prema povijesnim izvorima koje donosi politicki.ba, u pljački su sudjelovali i kraljev pisar Stjepan Milošević te knez Pavle Modrinić, zapovjednik utvrde.
Vesela Straža – utvrda koja je čuvala trgovački put
Na najvišoj koti uske prirodne kose koja razdvaja Skopsko polje i prijevoj Koprivnicu nalaze se ostaci srednjovjekovne Vesele Straže. Do njih danas vodi tek prokrčeni šumski put, no nekada je upravo stoga mjesta bilo moguće nadzirati jedan od najvažnijih trgovačkih pravaca srednjovjekovne Bosne.
Prikaz terena jasno prikazuje položaj srednjovjekovne crkve u dolini te utvrde Vesela Straža koja je s visine nadzirala put. FOTO: Google Earth
Arheološka istraživanja provedena početkom 1980-ih pokazala su da je ovo mjesto bilo naseljeno mnogo prije izgradnje srednjovjekovne utvrde. Kako navodi Fehim Spaho u djelu Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu, pronađeni ulomci prapovijesne keramike potvrđuju postojanje prapovijesne gradine. Strateški značaj ovog položaja, očito, bio je prepoznat stoljećima prije dolaska srednjovjekovnih velikaša.
Povijesni izvori bilježe da je ugarski kralj Matija Korvin 1463. godine Veselu Stražu darovao knezu Vladislavu Hercegoviću. Osmanlije su utvrdu osvojile 1478. godine.
Danas su sačuvani tek skromni ostaci zidova, no tlocrt pokazuje da je Vesela Straža bila izdužena utvrda pravokutnog oblika, duga više od 40 metara.
Prema kroničaru Nikoli Lašvaninu, kralj Ostoja je 1406. godine u franjevačkom samostanu kod Vesele održao franjevačku skupštinu.
Više o ostacima Vesele Straže i njezinu današnjem stanju dostupno je u članku InfoBugojno.
Arheološko otkriće koje je otvorilo pitanje o bosanskoj kraljici
Arheološka istraživanja lokaliteta Crkvine, u rujnu 2015. godine proveli su djelatnici Franjevačkog muzeja „Fra Jozo Križić“ iz Tomislavgrada. Otkrila su ostatke reprezentativne srednjovjekovne građevine i dvanaest grobova sa skeletnim ostacima.
Arheološko nalazište Crkvine u rujnu 2015. godine otkrilo je temelje reprezentativne građevine i dvanaest grobova u kojima su pronađeni luksuzni predmeti. FOTO: Facebook stranica Vesela Straža – Crkvina
Grobnica žene visokog društvenog položaja
Najviše pozornosti privukla je jedna grobnica u kojoj je pronađen kostur žene prekriven ostacima luksuzne tkanine protkane zlatnim i srebrnim nitima. Uz pokojnicu su pronađeni zlatni predmeti, prstenje te tri venecijanska srebrna novčića, što upućuje na to da je riječ o osobi vrlo visokog društvenog položaja.
U videozapisu arheolog Stipan Dilber na samom terenu lokaliteta Crkvine detaljno objašnjavaju tijek istraživanja te iznosi ključne dokaze koji povezuju grobnicu s kraljicom Jelenom Grubom.
Arheolog Stipan Dilber, koji je nadzirao istraživanja, istaknuo je kako je u grobnici pronađen baršun prošiven zlatnim nitima te brojni luksuzni predmeti karakteristični za velikaške obitelji. Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od najznačajnijih nalaza na lokalitetu, dok sama veličina crkve i bogatstvo nalaza potvrđuju važnost Vesele u kasnom srednjem vijeku. Prema riječima arheologa Stipana Dilbera, postoje indicije da je riječ o crkvi koja je bila dio franjevačkog samostana, no konačan odgovor trebala bi dati buduća istraživanja.
Spomenik bosanskoj vladarici, kraljici Jeleni Gruboj, rad akademskog umjetnika Ante Braovca, postavljen u sklopu kompleksa. FOTO: Facebook stranica Vesela Straža – Crkvina
Kasnije analize, uključujući istraživanja provedena u suradnji s talijanskim institucijama, otvorile su mogućnost da posmrtni ostaci pripadaju bosanskoj kraljici Jeleni Grubi. Međutim, ta hipoteza još nije konačno potvrđena te se očekuju rezultati dodatnih analiza, uključujući DNK istraživanja.
Pogled iz zraka na srednjovjekovnu crkvu. FOTO: Facebook stranica Vesela Straža – Crkvina
Reprezentativna srednjovjekovna građevina
Osim grobnice, istraživanja su pokazala da je riječ o iznimno vrijednoj građevini kasnog srednjeg vijeka. Dimenzije objekta, način gradnje, bogato oblikovani kameni dovratnici i nadvratnici te ostaci zidnih fresaka svjedoče o njezinoj važnosti. Sve upućuje na zaključak da je podignuta za vrlo moćnog naručitelja, vjerojatno iz samoga vrha tadašnje bosanske političke elite.
Dodatne tragove o sudbini građevine pružili su ostaci izgorjele drvene konstrukcije. Budući da tijekom istraživanja nisu pronađeni crijep ni opeka, pretpostavlja se da je objekt bio pokriven drvenom šindrom te da je stradao u velikom požaru.
Zašto je ovo važno danas?
Bez obzira na to hoće li buduća istraživanja potvrditi da je u Crkvinama doista pokopana bosanska kraljica, ovo nalazište već danas predstavlja iznimno vrijedan spoj povijesne, arheološke i krajobrazne baštine. Stari karavanski put, ostaci Vesele Straže i srednjovjekovna crkva čine jedinstvenu cjelinu koja posjetitelju omogućuje da na malom prostoru upozna jedan važan dio povijesti srednjovjekovne Bosne.
Lokalitet Vesela Straža i Crkvine već danas privlače brojne posjetitelje i hodočasnike, potvrđujući svoj golemi potencijal za razvoj kulturnog turizma. FOTO: Facebook stranica Vesela Straža – Crkvina
Dodatnu vrijednost ovoj priči daje činjenica da trgovački put nije završavao u Bosni. Vodio je preko Kupresa, Livna, Klisa i dalmatinskog zaleđa sve do Splita, Trogira, Zadra i drugih jadranskih gradova. Zbog toga stari putovi Vesele nisu samo baština Bosne i Hercegovine. Oni su i dio zajedničke prometne i gospodarske povijesti istočne obale Jadrana.
Upravo zato lokalitet Vesela Straža i Crkvine imaju potencijal postati mnogo više od arheološkog nalazišta. Uređenjem starog karavanskog puta, kvalitetnom prezentacijom i povezivanjem s drugim povijesnim lokalitetima mogao bi nastati atraktivan kulturno-pješački itinerar. Posjetiteljima bi na autentičan način približio srednjovjekovnu Bosnu – hodajući putovima kojima su stoljećima prolazili trgovci, hodočasnici i putnici.
Nakon završetka arheoloških istraživanja i konzervacije, lokalitet Crkvine postao je mjesto molitve i okupljanja hodočasnika i vjernika. FOTO: Facebook stranica Vesela Straža – Crkvina
Nakon završetka istraživanja Husejin Smajić darovao je zemljište s arheološkim lokalitetom Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Nakon konzervatorskih radova u blizini je izgrađena nova crkva. Time je ovo mjesto dobilo i novu vjersku funkciju.
Pogledajte emotivnu priču o pronalazaču lokaliteta, Husejnu Smajiću, koji je vlastitim sredstvima i neizmjernim trudom odlučio spasiti povijesnu baštinu Bosne i Hercegovine te svijetu otkriti stoljetnu tajnu skrivenu ispod bugojanskog tla.