Koliko je trajalo putovanje od Čaklovca do Kamengrada u srednjem vijeku?

FOTO: Google Maps

Koliko je vremena u srednjem vijeku trebalo da se stigne od jedne utvrde do druge? To se pitanje nameće kada na karti Tragovima starih putova – Interaktivna karta starih putova pogledamo pretpostavljenu trasu starog puta između utvrda Čaklovac i Kamengrad, koju je izradio Gordan Vukić, profesor povijesti iz Pakraca.

Putovanje srednjovjekovnim putovima nije bilo samo pitanje udaljenosti. Putnici su se susretali s teško prohodnim putovima, nepovoljnim vremenskim uvjetima i opasnošću od razbojničkih napada. Koliko je takvo putovanje moglo trajati i koliko se uopće kilometara moglo prijeći tijekom jednog dana?

Kopnom se najčešće putovalo pješice ili na konju, dok su se za prijevoz ljudi i robe koristila zaprežna kola. Bogatijim putnicima bila su dostupna i udobnija putnička kola, a u kasnijem srednjem vijeku i kočije. Na trajanje putovanja utjecali su način kretanja, stanje putova, vremenske prilike i količina tereta koji se prevozio.

Trasa puta Čaklovac – Kamengrad danas prolazi brdovitim i šumovitim područjem zapadne Slavonije, a njezin prikaz otvara pitanje koliko je moglo trajati putovanje između dviju srednjovjekovnih utvrda.

Srednjovjekovni put od Kamengrada prema Pakracu

Da je na ovom području postojao srednjovjekovni prometni pravac, navodi Turistička zajednica grada Pakraca u opisu utvrde Čaklovac.

Utvrda Čaklovac iz zraka. FOTO: Dario Zastavnik

Utvrda Čaklovac nalazi se na sjevernim izdancima Psunja, nedaleko od sela Dragović. Prema podacima Turističke zajednice, utvrda je imala važan strateški položaj jer je pokraj nje prolazio put od Kamengrada i Požege prema Pakracu.

Arheolog Krešimir Vacek u radu Arheološko rekognosciranje lokaliteta fortifikacijskog karaktera sjeverozapadnog dijela Pakračke gore i sjeveroistočnog dijela Psunja u 2023. godini navodi da se prema Čaklovcu pruža nekoliko starijih putova. Za sada im nije moguće odrediti vrijeme i namjenu. Jedan od njih, veće širine vidljiv je na vojnoj karti iz 18. stoljeća. 

Povijesni izvori spominju utvrdu Čaklovac već krajem 13. stoljeća. Međutim, Vacek navodi da očuvani arhitektonski ostaci ne potvrđuju tako ranu dataciju, nego upućuju najranije na 14. stoljeće, a prema arhitekturnim i fortifikacijskim karakteristikama na 15. stoljeće. Gotičkom stilu pripadaju i očuvani dijelovi kamene plastike te konstrukcija stropova s drvenim gredama.

Pretpostavljena trasa starog puta

Gordan Vukić, profesor povijesti iz Pakraca, izradio je rekonstrukciju trase starog puta od Čaklovca do Kamengrada. 

Prema prikazu na karti, trasa od područja Dragovića nastavlja prema istoku, zatim skreće prema sjeveru kroz brdovito i šumovito područje sjeverno od Bučja. Potom se pruža prema istoku i nastavlja prema Kamengradu.

Prikazana trasa ne slijedi najkraći smjer između dviju utvrda.

Riječ je o pretpostavljenoj rekonstrukciji. Njezina točna podudarnost sa srednjovjekovnom prometnicom zasad nije potvrđena dostupnim izvorima.

Dvije utvrde povezuje i zajednička povijest

Utvrda Kamengrad iz zraka. FOTO: Dario Zastavnik

O povijesti Kamengrada pisao je Goran Đurđević u članku „Luči promjene”, objavljenom u Hrvatskoj reviji 2015. godine.

Prema njegovim navodima, graditelji Kamengrada u drugoj polovici 13. stoljeća bili su pripadnici obitelji Rad. Utvrda se prvotno nazivala Crkvenik.

Potkraj 13. stoljeća utvrdu je zaposjeo požeški velikaš magister Csak, kojega Đurđević navodi i kao graditelja Čaklovca.

Tako se u povijesti ovih dviju utvrda pojavljuje i isti velikaš.

Koliko je moglo trajati putovanje?

Zanimljive podatke o brzini srednjovjekovnih putovanja donosi istraživanje Jacoba R. Halla, objavljeno 2026. godine u znanstvenom časopisu European Review of Economic History.

Na temelju povijesnih itinerara engleskih kraljeva od 1199. do 1547. godine te francuskih kraljeva od 1461. do 1589. godine, Hall je procijenio da se prosječno dnevno napredovanje kraljevskih putovanja kretalo između približno 24 i 32 kilometra.

Posebno je zanimljiva usporedba putovanja engleskog kralja Eduarda III. u razdoblju od 1327. do 1345. godine. Kada je putovao s kraljevskim kućanstvom i prtljažnim kolima, prosječno dnevno napredovanje iznosilo je približno 24 kilometra. Kada je putovao bez te pratnje, prosjek je iznosio oko 39 kilometara dnevno. Istraživanje obuhvaća po 38 putovanja u svakoj od tih skupina.

Ilustracija srednjovjekovnog putovanja

Srednjovjekovno putovanje, ilustracija. FOTO: Screenshoot YouTube

Hall u svojem radu donosi i usporedne podatke iz istraživanja Marjorie Nice Boyer o putovanjima Francuskom u 14. stoljeću. Prema tim podacima, pojedinci i male skupine na putovanjima koja nisu bila povezana s hitnim zadacima prelazili su prosječno oko 45 kilometara dnevno, dok je prosjek putnika koji su prenosili vijesti ili obavljali hitne zadatke iznosio približno 66 kilometara dnevno.

Boyerini podaci za te dvije skupine temelje se na 19, odnosno 12 zabilježenih putovanja. Hall upozorava na ograničenja tih uzoraka i potrebu opreza pri usporedbi različitih skupina putnika.

Hallovo istraživanje također pokazuje povezanost između konfiguracije terena i brzine putovanja. Neravniji teren bio je povezan sa sporijim napredovanjem, a razlike u brzini zabilježene su i između kraljevskih putovanja s prtljažnom pratnjom i bez nje.

Što to znači za put između Čaklovca i Kamengrada?

Duljina pretpostavljene trase starog puta prema kartografskom prikazu između Čaklovca i Kamengrada iznosi približno 36,3 kilometra.

Usporedba te udaljenosti s rezultatima istraživanja srednjovjekovnih putovanja pokazuje da je riječ o udaljenosti usporedivoj s dnevnim učinkom nekih skupina putnika iz povijesnih izvora.

O tome kako su izgledala putovanja u srednjem vijeku, koliko su putnici dnevno prelazili pješice, na konju ili kolima te s kakvim su se teškoćama susretali, već smo pisali u prilogu Kako se putovalo u srednjem vijeku?

Ipak, Hallovo istraživanje odnosi se na Englesku i Francusku te ne pruža podatke o stvarnoj brzini kretanja na području zapadne Slavonije. Osim toga, nemamo pouzdane podatke o stanju i prohodnosti pretpostavljene ceste između Čaklovca i Kamengrada u srednjem vijeku.

Zbog toga zasad nije moguće pouzdano utvrditi jesu li putnici ovu dionicu prelazili tijekom jednoga dana ili im je za putovanje trebalo više vremena.

Podijelite ovaj prilog s drugima:
Scroll to Top