Kneginjina krčma u Senju – mjesto susreta putnika na starim putovima

Foto: Darko Antolković

Stigli smo starim putem od Modruša u Senj. Nakon dugog puta preko Vratnika vrijeme je za predah. Gdje bi u srednjovjekovnom Senju mogao svratiti putnik? Odgovor nudi Senjsko muzejsko društvo u svojoj zanimljivoj objavi o Kneginjinoj krčmi, jednoj od najzanimljivijih krčmi frankapaskog Senja.  

Kneginjina – povlaštena krčma srednjovjekovnoga Senja

Prema objavi Senjskog muzejskog društva, Kneginjina krčma nije bila obična gostionica, nego mjesto s posebnim povlasticama koje se spominje već u Senjskom statutu iz 1388. godine. Već sama činjenica da statut propisuje kako se igre na sreću smiju igrati samo na gradskom trgu ili u Kneginjinoj krčmi govori da nije bila obična gostionica. Imala je poseban status i bila je pod nadzorom gradske vlasti, baš kao i noćna prodaja vina.

Krčma uz stare putove

Skica položaja Kneginjine krčme uz senjski kaštel u srednjovjekovnom Senju.

Foto: VEDRAN KLAUŽER, SENJSKA KAPETANIJA (1469. – 1746.) Vojnički život i slike ratnika na hrvatsko-osmanskom pograničju ranomodernog doba, detalj karte autora dr. sc. Vedrana Klaužera

Prema dosadašnjim istraživanjima, Kneginjina se nalazila uz prostor današnje Cilnice, u neposrednoj blizini kaštela i crkve sv. Duha – na jednom od najprometnijih mjesta srednjovjekovnoga Senja. Nalazila se u dijelu grada kroz koji su prolazili putnici iz unutrašnjosti na putu prema senjskoj luci. Ondje su se susretali trgovci, pomorci, glasnici i ljudi pristigli iz različitih krajeva.

Mjesto susreta putnika

Za srednjovjekovnog putnika krčma nije bila samo mjesto gdje se točilo vino. Nakon dana provedenog na putu, putnici su ondje mogli pronaći toplu hranu, vino i društvo drugih ljudi koji su stizali iz različitih krajeva. O tome kako su izgledala putovanja u srednjem vijeku pisali smo u članku “Kako se putovalo u srednjem vijeku?” U krčmama su se razmjenjivale najnovije vijesti, raspitivalo o stanju putova, mostova i prijelaza, dogovarala trgovina te tražili vodiči ili pratnja za nastavak puta. Mnoge su vijesti upravo u takvim prostorima putovale brže od službenih glasnika.

Želite li bolje upoznati prostor u kojem se prema dosadašnjim istraživanjima nalazila Kneginjina krčma, pogledajte i ovaj video o staroj gradskoj jezgri Senja:

Senj je stoljećima bio jedna od najvažnijih veza između hrvatskog zaleđa i Jadrana. Putovi koji su preko Vratnika silazili prema gradu završavali su u luci, na gradskim trgovima i u krčmama poput Kneginjine, gdje je pulsirao svakodnevni život srednjovjekovnoga grada.  

Zanimljivo je da je Kneginjina zadržala svoju važnost i nakon završetka frankapanske vlasti. Dokumenti iz 16. stoljeća potvrđuju da su prihodi te krčme i dalje predstavljali važan dio gradskih financija, što pokazuje da je njezina uloga nadživjela političke promjene.

Priča o Kneginjinoj podsjeća nas da stari putovi nisu bili samo pravci kojima se putovalo. Oni su povezivali ljude, robu, vijesti i ideje, a krčme poput Kneginjine bile su mjesta gdje je putovanje na trenutak zastajalo i pretvaralo se u svakodnevni život.  

Kneginjina krčma bila je jedno od mjesta na kojem su se susretali putovi i ljudi. U idućim ćemo člancima nastaviti istraživati svakodnevicu uz stare putove.

Izvor povijesnih podataka: Objava Senjskog muzejskog društva o Kneginjinoj krčmi (tekst je prilagođen temi portala Stari putovi).

Podijelite ovaj prilog s drugima:
Scroll to Top